Naš region

Sandžak, u geografskom smislu, jeste regija koja je podeljena između Srbije i Crne Gore. Srpski deo Sandžaka nalazi se na prostoru upravnih okruga Raška i Zlatibor. Sa prosečnom nadmorskom visinom od 755 metara i površinom od 8687 km² predstavlja izuzetno pogodno mesto za život sa obilnim industrijskim potencijalom na celokupnoj teritoriji. Sandžak, po svom značenju, odnosi se na administrativnu vojnu jedinicu. Teritorija Sandžaka podeljena je na srpski i crnogorski deo. U sklopu srpskog dela Sandžaka nalaze se opštine: Tutin, Sjenica, Priboj, Prijepolje, Nova Varoš i Novi Pazar, koji je ujedno i kulturni, ekonomski i administrativni centar sandžačkog regiona. Crnogorskom delu Sandžaka pripadaju opštine Bijelo Polje, Pljevlja, Berane, Plav, Gusinje i Rožaje.

Novi Pazar

Grad Novi Pazar je ekonomski, kulturni i univerzitetski centar jugozapadne Srbije. Grad je osnovao Ishak-beg Ishaković polovinom 15. veka. Novi Pazar, kao grad, prvi put je pomenut u pisanim dikumentima koje je izdala Dubrovačka Republika 1461. godine. Novi Pazae se odlikuje raznolikošću kultura, etniciteta, religija i načina života. Grad Novi Pazar je poznat i kao najmlađi grad u Evropi po prosečnoj starosti stanovništva. Izuzetan geografski položaj je preodredio da se lokalno stanovništvo bavi trgovinom kao osnovnom delatnošću. Novi Pazar je nakon otvoranja dva univerziteta prerastao u studentski grad za celokupni sandžački okrug.

Obrazovanje

Državni obrazovni sistem u Novom Pazaru broji: 5 vrtića, 14 osnovnih škola, 6 srednjih škola, muzičku školu i jedan Državni univerzitet. Zbog velikog broja đaka, trenutna nastava se odvije u tri smene. Pored jednog Državnog univerziteta, u Novom Pazaru se nalaze i dva privatna univerziteta. U okviru obrazovnog sistema, u Novom Pazaru postoje još i tri stručne škole čiji je primarni prioritet obrazovanje radne snage. Ove stručne škole se bave delatnostima kao što je obrada tekstila, kože, drveta i metala. Ostale delatnosti uključuju obrazovanje u okviru građevinskih radova, ugostiteljstva i turizma.

Ekonomija

Grad Novi Pazar postoji preko 747 malih i srednih preduzeća u privatnom vlasništvu, što čini 94, 3% svih preduzeća u gradu. Sektor trgovine broji najveći broj malih i srednjih preduzeća sa oko 433 preduzeća. Pored trgovine, prerađivačka industrija se ističe kao jedna od najzastupljenijih sa 145 delatnika, što čini 77% malih i srednjih preduzaća. U okviru ekonomskog delovanja, u Novom Pazaru, najvažniji sektori obuhvataju tekstilni sektor, proizvodnju obuće, proizvodju zdrave hrane, sektor građevinske industrije, trgovine, obrade drveta i proizvodnje nameštaja. Sektori transporta i logistike su u primetnom porastu poslednjih nekoliko godina.

Sjenica

Potencijali Sjenice

Područje Sjeničko-Pešterske visoravni obiluje izuzetno velikim prirodnim potencijalima, pogodnim posebno za razvoj poljoprivrede i stočarstva, kao i značajnim rudnim bogatstvom (velikim nalazištima mrko – lignitskog uglja). Pored ležišta smeđeg uglja i lignita, drugi značajni prirodni resursi opštine uključuju livade koje pokrivaju 57,51% teritorije i pašnjake koji čine 33,01% ukupnih poljoprivrednih površina.

Od ostalih potencijala izdvajaju se rezervati prirode Uvac, Gutavica i Paljevine, Sjeničko jezero, veliko Peštersko polje, Ušački pećinski sistem, Tubića pećina, Baždarska pećina, meandri rijeke Vape, kao i mnogobrojna arheološka nalazišta i lokaliteti.

Ekonomija Sjenice

Prema podacima Nacionalne banke Srbije, Opština Sjenica poseduje 96 aktivnih preduzeća. Ukupan broj preduzeća čini 95 malih i srednjih preduzeća i jedno veliko preduzeće “SANATEX” koje zapošljava oko 500 radnika. Najrazvijeniji sektori u ovoj opštini jesu sektori u oblasti proizvodnje tekstila, prerade hrane i proizvodnje. U Opštini Sjenica postoji 620 aktivnih prodavnica. Najveće učešće među ostalim sektorima je u trgovini, transportu i turizmu. Na području Sjenice postoje ležišta smeđeg uglja i lignita i rudnici „ŠTAVALJ“ što je jedan od najvažnijih potencijala opštine.

Tutin

Područije Opštine Tutin se nalazi na jugoistoku Sandžaka i jugozapadu Srbije. Tutin je prvi put pomenut u Gluhavičkom povelju 1396. godine. Čitavo područje karakteriše planinska klima, s dugim i hladnim zimama i kraćim i svežijim letima, osim u dolinama Ibra i Vidrenjaka gde klima ima karakteristike podplaninskog tipa. Prirodni pejzaž Tutina oblikovan je Pešterskim visoravni, Tutinskom dolinom, planinom Mokra Gora, jezerom Gazivode i rekama Ibar i Vidrenjak. Ukupna površina opštine je 741 km2 i sastoji se od 99 naselja na nadmorskoj visini od 1.000 metara. Opština Tutin bogata je prirodnim resursima i skromnim trgovinskim potencijalima, s glavnim izvorima prihoda iz sektora prerade drveta i proizvodnje nameštaja, kao i poljoprivrede.

Poljoprivreda

Od ukupne površine opštine, poljoprivredno zemljište zauzima 53,5%. Struktura poljoprivrednog zemljišta obuhvata oračke površine 12,1%, voćnjake 0,8%, livade 33,2% i pašnjake 53,9%. Ovaj prikaz ukazuje na biološke potencijale regiona, posebno na rastući značaj šuma koje zauzimaju 32,5% ukupnih šumskih površina. Usevi su uglavnom predstavljeni planinskim žitaricama (ječam, ovas), a većina povrća koje se uzgaja su krompiri, dok voće čine jabuke i šljive. S obzirom na to da livade i pašnjaci čine 87% ukupne površine poljoprivrede, razvoj stočarstva prioritet je u razvoju poljoprivrede.

Ekonomija

Industrija prerade drveta prepoznaje potrebu za formiranjem klastera i udruženja. Takođe, treba napomenuti dobro organizovan sektor zdrave hrane, mleka i proizvodnje meda. Prema podacima Narodne banke Srbije, u opštini Tutin ukupno posluje 579 aktivnih prodavnica. Pregled broja preduzeća prema veličini pokazuje da je skoro 99% preduzeća malih i srednjih veličina, dok velikih preduzeća ima ukupno dva. Ekonomska struktura opštine Tutin karakteriše sektor trgovine, industrije, pretežno prerade drveta i proizvodnje nameštaja, kao i sektor poljoprivrede, proizvodnje mleka i mlečnih proizvoda.